
Cijene proizvoda i usluga za konačnu potrošnju kućanstava prošle su se godine uvelike razlikovale u EU27.
U Danskoj su,
primjerice, dosegle 140 posto prosjeka EU, u Irskoj 136, u Luksemburgu
132, a u Finskoj i Švedskoj 121 posto prosjeka, prema podacima Europskog
statističkog ureda. Izvan EU, primjerice, cijene na Islandu dosegle su 174 posto prosjeka
EU, u Švicarskoj 171 posto, a u Norveškoj 129 posto prosjeka. Cijene su prošle godine bile gotovo na razini prosjeka EU u Estoniji
(101 posto prosjeka), a bile su i prilično blizu prosjeka u oba najveća
gospodarstva. U Njemačkoj su dosegle 108 posto prosjeka, a u Francuskoj
110 posto. Od susjednih zemalja, u Austriji su bile na 113 posto prosjeka, u
Italiji 97 posto, a u Hrvatskoj i Mađarskoj 78 posto. U južnim i
istočnim susjedima Slovenije cijene su se prošle godine približile
prosjeku EU27 usred visoke inflacije. Blizu Slovenije po odstupanju od prosjeka bile su Češka i Cipar, gdje
je razina cijena također dosegla 89 posto prosjeka EU, Malta i
Španjolska (92 posto), te Grčka i Portugal (87 posto prosjeka). Cijene su bile najniže u Bugarskoj i Rumunjskoj, sa 63 odnosno 65 posto prosjeka EU. U troškovima stanovanja, koji su predstavljali najvažniji dio
potrošnje kućanstava, razlike u EU bile su značajne. U Irskoj su cijene u
ovoj skupini bile na 190 posto prosjeka EU, a u Bugarskoj na 41 posto
prosjeka. U Sloveniji su cijene u ovoj skupini bile na 74 posto prosjeka
EU, što je čini najpristupačnijom u ovoj skupini u usporedbi s
prosjekom EU. Drugi najveći izdatak kućanstva prošle godine predstavljali su
proizvodi u skupini hrane i bezalkoholnih pića, gdje su razlike između
zemalja bile najmanje. U Luksemburgu su dosegle 122 posto prosjeka, a u
Rumunjskoj 80 posto. U Sloveniji su cijene bile na 101 posto prosjeka. Slovenija je bila najmanje pristupačna u pogledu cijena u usporedbi s
prosjekom EU u području proizvoda i usluga informacijske i
komunikacijske tehnologije (IKT), gdje su cijene u Sloveniji dosegle
nešto više od 110 posto prosjeka EU. Cijene u skupini zdravstvene
zaštite također su bile skuplje od prosjeka (107 posto prosjeka). Slovenski statistički ured istaknuo je razlike između Slovenije i
susjednih zemalja. Razlike su bile najizraženije u ugostiteljskim i
smještajnim uslugama: one su bile 35 posto skuplje u Austriji, 28 posto u
Italiji i tri posto u Hrvatskoj, dok su u Mađarskoj bile pet posto
jeftinije nego u Sloveniji. Cijene u skupini odjeće također su se znatno razlikovale: u Italiji i
Austriji bile su u prosjeku 11, odnosno devet posto više, dok su u
Mađarskoj i Hrvatskoj bile 13, odnosno pet posto niže od cijena u
Sloveniji. Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Sloveniji bile su iste kao u
Italiji. U Austriji su bile u prosjeku osam posto više, a u Hrvatskoj
četiri posto više, dok su u Mađarskoj bile šest posto niže nego u
Sloveniji. Automobili i prijevozna sredstva bili su puno skuplji u svim
susjednim zemljama nego u Sloveniji, dok su informacijsko-komunikacijski
uređaji bili puno jeftiniji. Iznimka je bila Hrvatska, gdje su cijene u
ovoj skupini bile samo dva posto niže.
Pristupačna za stanovanje
Usporedba sa susjedima